OSMISLI - Upisi za otvorene grupe
- Detalji
- Objavljeno Ponedjeljak, 19 Rujan 2022 10:03
OSMISLI - Otvorena grupa zimski semestar 2022/23
Osim organizacije cijelog programa edukacije za određenu sastavnicu (u terminima koji odgovara sastavnici), želimo ponuditi i otvorenu grupu, tj. organizirati edukaciju za grupu od 20 – 25 polaznika koju će činiti pojedinci s različitih sastavnica.
Nastava će se održavati na FFZG-u od 9:00 do 14:30 sati, kroz 5 susreta:
1. tjedan - 20., 21. i 22. listopada 2022.
2. tjedan - 10., 11. studenoga 2022.
3. tjedan – 08., 09. prosinca 2022.
4. tjedan – 12., 13. siječnja 2023.
5. tjedan - petak 3. veljače 2023. (Završni susret i dodjela diploma)
Cijena edukacije po osobi: 4 600,00 kn (610,52 €; 1 € = 7,53450 kn)
* Napomena: edukaciju nećemo započeti ako se ne prijavi minimalno 20 sudionika
Prijavite se putem obrasca koji se nalazi na ovoj poveznici ili skeniranjem QR koda najkasnije do 19. listopada 2022.
Tjedan dana prije planiranog početka edukacije prijavljeni sudionici dobit će mailom potvrdu o pokretanju edukacije i upute o načinu plaćanja, ili obavijest o odgodi početka i novim terminima edukacije. U slučaju odgode, planiramo se držati već ponuđenih datuma, samo bismo krenuli od sljedećeg ciklusa nastave.
OSMISLI
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 22 Veljača 2022 10:03
Osnaživanje temeljnih nastavničkih kompetencija visokoškolskih nastavnika – OSMISLI
Centar za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta nudi edukaciju za visokoškolske nastavnike s ciljem unaprjeđenja nastavničkih kompetencija. Edukacija je usklađena s nacionalnom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije te ESG standardima.
Program je razvijen u sklopu HKO projekta “Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu”.
Na temelju članka 22. Statuta Filozofskog fakulteta 22. 2. 2022. donesena je Odluka kojom Dekan i Dekanski kolegij Filozofskog fakulteta podržavaju sadržaj i izvođenje programa edukacije OSMISLI (Klasa 602-04/22-01/35, URBROJ: 3804-850-22-1).
Ishodi edukacije
Nakon završene edukacije polaznici će moći:
1. planirati izvedbu nastave kako bi osigurali bolje učenje i umanjili zaboravljanje
2. odabrati i izvesti primjerene nastavne metode s obzirom na ishode učenja, obilježja studenata i objektivne okolnosti
3. davati usmjeravajuću povratnu informaciju i poticati aktivno uključivanje studenata tijekom nastavnog procesa
4. pratiti i vrednovati studentsko postignuće i ostvarivanje ishoda učenja
5. koristiti psihološke preporuke za efikasniju komunikaciju s različitim dionicima u nastavnom procesu
6. samostalno pripremiti i izvesti izlaganje pred publikom u skladu s pravilima govorništva
OPSEG EDUKACIJE:
60 sati kontakt nastave + 10 sati mentoriranoga rada + samostalni rad + e-učenje
Opterećenje polaznika = oko 120 sati (4 ECTS)
Dosad je provedeno nekoliko ciklusa edukacija koju su pohađali nastavnici s:
• Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta,
• Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije,
• Ekonomskog fakulteta,
• Fakulteta elektrotehnike i računarstva,
• Filozofskog fakulteta,
• kao i pojedinci s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Sveučilišta u Splitu.
Dojmovi polaznika:
“Skeptičan pri ulasku u edukaciju, ali sad je preporučujem svima. Korisna i dobro osmišljena.”
„Smatram da je edukacija iznimno potrebna i jako dobro osmišljena i provedena.”
“Sve što sam naučio je primjenjivo.”
„Zanimljivo, poučno i dobro organizirano.”
„Pohvale motiviranim predavačima. Radite izvrstan posao pomažući svojim polaznicima putem vašeg stvarno nesebičnog angažmana.”
OSMISLI - Nastavničke kompetencije
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 22 Veljača 2022 10:03
Što čini nastavničke kompetencije?
Od osoba zaposlenih u visokom obrazovanju očekuje se preuzimanje više različitih profesionalnih uloga: nastavničke, znanstveno-istraživačke, upravljačke i stručnog doprinosa društvu i zajednici u kojoj žive. Tijekom akademske karijere te se uloge postupno razvijaju, međusobno se prožimaju i nadopunjuju, no mijenja im se istaknutost u pojedinim razdobljima karijere. Svaka od tih uloga postavlja pred osobu specifične zahtjeve, a uspješnost realizacije zadataka u pojedinoj ulozi pretpostavlja ovladavanje odgovarajućim skupom profesionalnih kompetencija. Profesionalne kompetencije definiraju se kao dinamički sklop konceptualnih, proceduralnih i činjeničnih znanja, kognitivnih i praktičnih vještina te uvjerenja i vrijednosti potrebnih za učinkovito djelovanje u akademskom kontekstu. U hrvatskom akademskom kontekstu, te se kompetencije stječu kroz sve oblike cjeloživotnog učenja: formalno, neformalno i informalno.
Premda je nastavnička uloga temelj akademske profesije, te je zajednička i nastavničkim i znanstveno-nastavničkim zvanjima, razvijanje nastavničkih kompetencija se u našem društvu najčešće svodilo na informalno učenje, a tek rjeđe na organizirane neformalne oblike učenja. Globalne društvene, ekonomske i tehnološke promjene postavile su nova očekivanja i zahtjeve za visoko obrazovanje, naročito u pogledu osiguravanja ostvarivanja izlaznih kompetencija studenata. Ta su nova očekivanja potaknula mnoge visokoškolske ustanove u razvijenim zemljama na kreiranje sustavnije i snažnije podrške razvoju nastavničkih kompetencija visokoškolskih nastavnika. U skladu s time, razvijen je i program edukacije OSMISLI, u okviru kojeg se nastavnicima omogućuje sustavno i aktivno stjecanje znanja i vještina iz područja psihologije, pedagogije, didaktike, metodike i govorništva relevantnih za osnaživanje temeljnih kompetencija visokoškolskih nastavnika u bilo kojem području, polju ili grani znanosti.
OSMISLI - Detaljnije o programu edukacije
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 22 Veljača 2022 10:03
Ishodi edukacije
Nakon završene edukacije polaznici će moći:
1. planirati izvedbu nastave kako bi osigurali bolje učenje i umanjili zaboravljanje
2. odabrati i izvesti primjerene nastavne metode s obzirom na ishode učenja, obilježja studenata i objektivne okolnosti
3. davati usmjeravajuću povratnu informaciju i poticati aktivno uključivanje studenata tijekom nastavnog procesa
4. pratiti i vrednovati studentsko postignuće i ostvarivanje ishoda učenja
5. koristiti psihološke preporuke za efikasniju komunikaciju s različitim dionicima u nastavnom procesu
6. samostalno pripremiti i izvesti izlaganje pred publikom u skladu s pravilima govorništva
Teme
- Komunikacijske i socijalne vještine
Pravilan razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina nastavnika obilježen je uspješnim usmenim i pisanim načinom komuniciranja te dobro strukturiranim i razumljivim prezentiranjem relevantnog sadržaja kako bi studenti mogli primjenjivati usvojena znanja, vještine i stavove u konstruktivnom dijalogu unutar akademskog okruženja. Odnos nastavnika s kolegama i studentima treba biti prožet kvalitetnom komunikacijom, međusobnim povjerenjem i uvažavanjem, spremnošću na otvorenu kritičku refleksiju i samorefleksiju. Kontinuirano usavršavanje komunikacijskih i socijalnih vještina zahtijeva nadogradnju individualnih vjerovanja, navika i stavova o tome kako se bolje ponašati i učiniti socijalne interakcije djelotvornima.
- Obilježja studenata relevantna za nastavni proces, motiviranje studenata i poticanje samoregulacije
Nastavnik treba uvažavati ključna obilježja studenata i primijeniti znanja o individualnim razlikama u kreiranju okruženja za učenje, izražavajući pozitivna očekivanja i osiguravajući konstruktivne povratne informacije. Poznavanje individualnih obilježja studenata (predznanje, interesi, motivacija, strategije učenja, teškoće u učenju, samoefikasnost i emocionalna stabilnost) koja pridonose akademskom postignuću, ali i rizicima neuspjeha u studiranju, važno je za planiranje adekvatne podrške u učenju i stvaranju okruženja koje će omogućiti da studenti, uz doživljaj sigurnosti i uvažavanja, iskoriste svoje potencijale.
- Kompetencijski pristup planiranju nastavnog procesa u visokom obrazovanju
Za nastavnika u visokom obrazovanju važno je da razumije teorijska ishodišta u razvoju kurikuluma i primjenjuje ih u planiranju nastavnog procesa. Izrada kurikuluma rezultira definiranjem ishoda učenja na razini programa, predmeta i nastavnih jedinica, uz određivanje odgovarajućeg radnog opterećenja za studente te definiranjem primjerenih načina poučavanja i načina vrednovanja ishoda učenja. Pritom je važno razumjeti koncept konstruktivnog poravnanja u studijskom programu te moći analizirati horizontalnu i vertikalnu usklađenost u kurikulumu.
- Organiziranje i realiziranje nastavnog procesa primjenom različitih nastavnih metoda
Nastavni proces u visokoškolskoj nastavi temelji se na spoznajama psihologije obrazovanja, visokoškolske didaktike i teorije obrazovanja odraslih učenika. U skladu s time, glavni je cilj nastave poticanje razvoja kompetencija studenata. To podrazumijeva visoku uključenost studenata u nastavni proces, što se ostvaruje primjenom strategija aktivnog učenja koje stimuliraju preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje. Stoga realizacija nastave zahtijeva kontinuirano obogaćivanje tradicionalnih metoda poučavanja uključivanjem problemske, istraživačke i projektne nastave te suradničkih metoda učenja.
- Praćenje i vrednovanje studentskog postignuća
Pojam vrednovanja u visokom obrazovanju označava sustavno praćenje, prikupljanje i dokumentiranje dokaza o postignutoj razini studentovih kompetencija tijekom i nakon procesa učenja, u skladu s definiranim ishodima učenja. Nastavnik treba moći primijeniti različite teorijske pristupe vrednovanju u planiranju vlastita vrednovanja te razvijati i koristiti različite metode i tehnike kojima se kontinuirano i na strukturirani način provjerava razina postignutih ishoda učenja u odnosu na cilj nastavne jedinice ili predmeta.
- Govorničke vještine i njega glasa
Nastavnik je govorni profesionalac, stoga je za uspješnu komunikaciju, optimizaciju procesa učenja i izvedbu različitih nastavnih metoda važno osvještavanje i unaprjeđivanje govorničkih vještina s posebnim naglaskom na govornu izvedbu. Također, govor odnosno glas u užem smislu, sredstvo je rada nastavnika, stoga edukacija uključuje osvještavanje zaštite i prevencije oštećenja glasa i poboljšanja kvalitete života. Također, edukacija uključuje snimanje govornog materijala na temelju kojeg se izražuje govorni status polaznika te ih se savjetuje o higijeni glasa i govornim vježbama.
Voditelji/ce
Prof. dr. sc. Željka Kamenov diplomirala je, magistrirala i doktorirala u području socijalne psihologije. Redovita je profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz područja socijalne psihologije, bliskih odnosa, komunikacijskih vještina i metodologije društvenih znanosti. Njezini su istraživački i znanstveni interesi usmjereni na područje socijalne kognicije, rodnu (ne)ravnopravnost, stigmatizaciju te područje bliskih odnosa. Aktivno je sudjelovala u mnogim znanstvenim i primijenjenim projektima i istraživanjima te objavila deset knjiga, nekoliko poglavlja u knjigama i više od 60 znanstvenih radova. Osmislila je i provodi brojne edukacije za srednjoškolske i visokoškolske nastavnike. Voditeljica je u projektu „Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi“. Autorica je više priručnika za sveučilišne nastavnike i dobitnica državne nagrade „Nagrada Ivan Filipović“ za doprinos visokom školstvu u RH.
Prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić diplomirala je i magistrirala psihologiju te doktorirala s temom iz područja psihologije obrazovanja. Radi kao redovita profesorica na diplomskom i doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije vezane uz učenje i poučavanje, darovite učenike te učenje i poučavanje matematike. To su ujedno i područja njezinog znanstvenog interesa, a u posljednje je vrijeme uključena u projekt koji se bavi istraživanjem motivacijskih aspekata visokoškolske nastave. Autorica je i koautorica šest knjiga i više od 60 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je u brojnim edukacijama vezanim uz poučavanje učitelja te srednjoškolskih i visokoškolskih nastavnika. Jedna je od voditeljica, ali i članica tima autora projekta „Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi“. Autorica je više priručnika za sveučilišne nastavnike, dobitnica državne nagrade „Nagrada Ivan Filipović“ za doprinos visokom školstvu u RH te dobitnica brojnih stručnih nagrada.
Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić diplomirala je i magistrirala psihologiju te doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu s temom iz područja kliničke psihologije. Radi kao redovita profesorica na diplomskom i doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije vezane uz psihičke smetnje, njihovo prepoznavanje i ublažavanje. Znanstveni je interes otpočetka karijere vrlo aktivno usmjerila prema istraživanju etioloških čimbenika anksioznosti, pojavnih oblika anksioznih poremećaja i njihovom liječenju, kao i prema psihičkim manifestacijama stresa. Osim navedenog, klinički i istraživački se bavi fenomenom transpolnosti. Bila je voditeljica nekoliko znanstvenih projekata. Objavila brojne znanstvene i stručne radove u domaćim i inozemnim časopisima. Autorica više poglavlja u knjigama i udžbenicima. Nositeljica više kolegija iz područja kliničke psihologije na svim razinama studija psihologije na matičnom fakultetu. Suradnica je na nekoliko kolegija na diplomskoj i poslijediplomskom studiju medicine. Mentorica je diplomskim, specijalističkim i doktorskim radnjama. Dugogodišnja je koordinatorica za studente s invaliditetom na matičnom fakultetu. Licencirani je kognitivno-bihevioralni terapeut. Dobitnica je više nagrada Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva.
Izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić diplomirala je u području socijalne psihologije i doktorirala s temom iz područja psihologije obrazovanja. Izvanredna je profesorica na diplomskom i doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije vezane za motivacijske i socijalne procese u psihologiji obrazovanja, psihologiju odgoja i obrazovanja te metodiku nastave psihologije. Njezini istraživački i znanstveni interesi vezani su uz područja psihologije obrazovanja i psihologije humora, a uključena je i u interdisciplinarni znanstveni projekt vezan uz virtualnu i proširenu stvarnost. Autorica je i koautorica trinaest poglavlja u knjigama i više od trideset znanstvenih i stručnih radova te je urednica jedne znanstvene knjige. Sudjelovala je u brojnim edukacijama vezanim uz poučavanje srednjoškolskih i visokoškolskih nastavnika. Zajedno s interdisciplinarnim timom znanstvenog projekta dobitnica je državne nagrade „Nagrada Ivan Filipović“ u području znanstvenog i stručnog rada.
Izv. prof. dr. sc. Jelena Vlašić Duić diplomirala je kroatistiku i fonetiku, a doktorirala na temi govora u hrvatskome filmu. Zaposlena je kao izvanredna profesorica na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao govorna trenerica radila je na RTL-televiziji i na HRT-u, članica je Savjeta za jezik i govor HRT-a. Voditeljica je mnogih govorničkih, medijskih radionica i radionica poslovnoga jezika te održava individualne vježbe za profesionalne govornike. Izlagala je na četrdesetak znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, objavila je dvije znanstvene monografije i tridesetak znanstvenih radova iz područja fonetike, retorike, akcentologije, medijskoga govora i stilistike. Sudjelovala je kao predavačica na Govorničkoj školi Ivo Škarić te na Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture. Održava pozvana predavanja za nastavnike hrvatskoga jezika, lektore, medijske govornike te edukacije za srednjoškolske i visokoškolske nastavnike. Predaje i na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
Izv. prof. dr. sc. Ante Kolak diplomirao je, magistrirao i doktorirao pedagogiju u području školske pedagogije i didaktike. Izvanredni je profesor na Odsjeku za pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik je Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju. Voditelj je kolegija Školska pedagogija, Didaktika, Teorije i metodike nastave, Školska stručno pedagoška praksa. Nastavničke kompetencije predstavljaju područje njegovog interesa. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima te je kao voditelj i suradnik bio uključen u više znanstvenih i primijenjenih projekata. Objavio je više od 60 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je u brojnim edukacijama s ciljem razvoja temeljnih nastavničkih kompetencija. Za uredništvo i koautorstvo udžbenika Priroda i društvo na svjetskom sajmu knjiga u Frankfurtu osvojio je srebrnu medalju za najbolji europski udžbenik u kategoriji udžbenika za niže razrede osnovne škole.
Doc. dr. sc. Diana Tomić diplomirala je i doktorirala u području fonetike. Docentica je na Odsjeku za fonetiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te vanjska suradnica na Kineziološkom fakultetu gdje predaje kolegije iz područja razvoja govora, govorništva i komunikacijskih vještina. Aktivno je sudjelovala u brojnim znanstvenim i stručnim projektima iz područja retorike i komunikacije (proGOVORi, Mali i veliki čitači, RHEFINE – Rhetoric for Innovative Education). Objavila je preko 30 znanstvenih i stručnih radova te poglavlja u knjigama. Osmislila je i izvodi edukacije iz područja govornih, govorničkih i komunikacijskih vještina za poslovne korisnike, usmene prevoditelje i nastavnike. Voditeljica je Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Doc. dr. sc. Elenmari Pletikos Olof diplomirala je njemački jezik i fonetiku te doktorirala u području filologije s temom hrvatskih naglasaka. Docentica je na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje predaje kolegije Govorničke vrste, Opća fonetika i Psihoakustika, a predavala je i na drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kolegije Kultura javnoga govora i Komunikacija u nastavi. Radila je kao vanjska suradnica u Službi za jezik i govor Hrvatske televizije govorne vježbe s novinarima, voditeljima i spikerima. Vodila je više od dvadeset sedmodnevnih radionica za srednjoškolce u okviru Govorničke škole Ivo Škarić te brojne tečajeve govorništva. Dobitnica je stipendija CEEPUS, DAAD i JFDP te je studirala i usavršavala se u Austriji, Njemačkoj i SAD-u. Objavila je jednu znanstvenu monografiju te više od trideset znanstvenih i stručnih radova.
Doc. dr. sc. Aleksandra Huić diplomirala je i doktorirala u području psihologije, te radi na Katedri za školsku psihologiju na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveno istražuje teme iz psihologije obrazovanja, rodne ravnopravnosti u školi, te stavove i očekivanja, kvalitetu poučavanja i stilove motiviranja kod osnovno-, srednje- i visokoškolskih nastavnika. Predaje kolegije iz područja komunikacijskih vještina i psihologije odgoja i obrazovanja za različita društvena, humanistička i prirodoslovna nastavnička usmjerenja, te metodiku nastave psihologije. Stalna je suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje i članica komisije za državne stručne ispite. Aktivno je sudjelovala u 20-ak znanstvenih i primijenjenih projekata i istraživanja, nekoliko iz područja obrazovanja nastavnika. Autorica je i ko-autorica jedne knjige, te oko 40 znanstvenih i stručnih radova i poglavlja u knjigama. Osmislila je i provodi više edukacija za srednjo- i visokoškolske nastavnike. Dobitnica je Državne nagrade za znanost u kategoriji popularizacije znanosti za „PsihoFest“.
Organizacija edukacije
· Ukupno trajanje – tri mjeseca
· Predavanja i radionice za oko 25 polaznika
· Prostori Filozofskog fakulteta ili naručitelja
· Blokovi od po 6 školskih sati dnevno (9-15 h)
· Ciklusi od tri ili dva uzastopna dana radionica održavaju se dva puta mjesečno
· online aktivnosti polaznika preko platforme za e-učenje (Omega)
· samostalne aktivnosti polaznika i aktivnosti u malim grupama pod mentorstvom
· Zadnji ciklus održava se po završetku obveza polaznika, uključuje evaluaciju programa i podjelu potvrda o završetku edukacije.
UKUPNO = 60 sati kontakt nastave + 10 sati mentoriranoga rada + samostalni rad + e-učenje
Opterećenje polaznika = oko 120 sati (4 ECTS)
OSMISLI - Temelj za OSMISLI
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 22 Veljača 2022 10:03
Utemeljenost edukacije u europskim i nacionalnim strateškim dokumentima
Nastavničke kompetencije visokoškolskih nastavnika već se više od desetljeća ističu kao temelj unaprjeđenja europskog prostora visokoškolskog obrazovanja, a u Ministarskim priopćenjima od 2009 naovamo ne prestaju biti jedan od glavnih zadataka za ostvarenje europskih strateških ciljeva. Tako se i u posljednjem, Rimskom priopćenju iz 2020. u navodi da treba poticati stalno poboljšanje kvalitete visokoškolske nastave kroz podršku visokoškolskim institucijama u kontinuiranom, profesionalnom usavršavanju visokoškolskih nastavnika (Annex III, str.4).
Praćenje ostvarenosti europskih strateških ciljeva dio je Standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) stoga se i u tom dokumentu naglašava važnost nastavničkih kompetencije u visokoškolskom obrazovanju (ESG 1.5. str. 11 te ESG 1.3. str. 9).
Također, nacionalna Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije ističe kvalitetu visokoškolske nastave, govoreći o trenutnom stanju unutar ciljeva 3 i 4 (Visoko obrazovanje, str. 157) te predlaže poboljšanje kroz mjeru 3.1.3. - Izrada, prihvaćanje i implementacija programa kontinuiranog obrazovanja nastavnika u sustavu visokog obrazovanja potičući edukacije osnaživanja nastavničkih kompetencija visokoškolskih nastavnika.